dugme Životinje koje svetle u mraku 

Kada sunce zađe i padne mrak, neke životinje se bude i izlaze iz svojih skrovišta. Neke od njih koriste neverovatne načine da ostave svetlo upaljeno. Naučni termin za to je BIOLUMINISCENCIJA – ili proizvodnja i emitovanje svetlosti od strane živog organizma. Bioluminiscencija se manifestovati kao sijanje bakterija na telima dubokomorskih riba, kao svetlucajuća fosforescencija mikroskopskih organizama u toplim morima, ili kao trepćuće svetlo kod insekata svitaca.

Svitac (Lampyris noctiluca) je krilati insekt koji sjaji žuto, zeleno ili crveno zahvaljujući hemijski proizvedenoj svetlosti koju emituje iz stomaka.  Svici  se zovu još svetleće bube ili krijesnice. Organ koji proizvodi svetlost nalazi se ispod poslednjeg zglavka na stomaku i ima tri sloja. Srednji sloj ćelija je sa mnoštvom nervnih završetaka i tu deluju hemijska jedinjenja  koja pomešana sa kiseonikom iz vazduha, proizvode energiju u vidu svetlosti. Ona se odbija od donjeg sloja beličastih ćelija koje imaju ulogu reflektora. Sa spoljašnje strane nalazi se providan sloj koji tu svetlost propušta. Svetlo svitaca se naziva „hladno svetlo“, jer se prilikom svetlenja ne emituje toplota. Larve  svitaca, takođe emituju svetlo i nazivaju se “svetleći crvi”. Svici su najčešće smedji i mekih tela, a mužjaci i ženke jako liče. Poznati su kao noćni insekti, je skoro sve vrste emitiraju svetlosne signale samo noću. Ovi signali se uglavnom šalju radi pronalaženja i prepoznavanja mužjaka i ženki radi parenja.

Zmaj–riba (Dragonfish) je riba koja živi na dubinama od oko 2 kilometra u vodama južne polulopte. Ona pri hvatanje plena koristi sopstveno biološko svetlo koje može naizmenično da pali ili gase. Pored privlačenja plena, zmaj-ribe svetlost koriste i za privlačenje partnera tokom perioda parenja. Ženke i mužjaci se razlikuju po izgledu. Ženke su crne boje i dugačke su oko 40 cm. One imaju brk, dugu i čudnu izraslinu koja izlazi iz brade i oštre zaokrenute zube koji liče na šiljke. Brk se završava osvetljenim vrhom koji ove ribe koriste da privuku plen. Mužjak, sa druge strane, nema ni zube ni brk, sive je ili braon boje, ima nefukcionalnu utrobu i 5 cm je duži od ženke.

Morski đavo (Devilfish) je riba koja živi na dubinama  većim od 400 metara.  Kost njenog peraja liči na ribolovački štap na člijem se vrhu nalazi kolonija bioluminescentnih bakterija. Ove bakterije proizvode svetlost pomoću koje morski đavo hvata plen. Privučen svetlošću, plen pliva ka morskom đavolu i  završi u njegovim oštrim zubima. Ženke morskog đavola mogu da dostignu dužinu i do 1 m, dok su mužjaci veoma mali i njihova dužina je oko 5 cm. Oni žive na ženki kao paraziti. Koža ženke ih vremenom prekrije, neki njihovi organi nestanu, a oni postanu potpuno ovisni o njoj.  Iako su beskorisni i zavisni od ženke, mužjaci imaju važnu ulogu u reprodukciji. Bez njih se ne bi stvorili novi mali đavoli.

Ajkula modlica (Cookie cutter shark) je ajkula koja živi u toplim delovima okeana. Njena dužina je između 42 i 56 cm, ima cilindrično telo sa kratkom zaobljenom glavom, velikim zelenim očima i poprečnim ustima.  Crne je boje, a njena donja strana je prepuna ćelija koje emituju svelost zelenkastog odsjajem. U kombinaciji sa prigušenim svetlom koje dolazi sa površine, svetlost koju emituje ajkula zamagljuje obrise njenog tela.  Kada padne sumrak ova ajkula se iz velikih dubina penje do površine vode, a u zoru se ponovo spušta. Ime je dobila po parčićima mesa nalik na kolačiće koje odgriza sa većih životinja i ljudi ako joj se nađu u blizini. Ona otkida parčiće čak i sa podvodnih kablova i podmornica.

Vampirska lignja (Vampire squid) je lignja  koja živi na dubinama 600-900 m. Ona  izgleda kao neko biće koje je došlo iz filmova naučne fantastike i više liči na meduzu nego na ostale lignje. Telo joj je želantinasto, dugačko oko 15 cm, a njena ukupna dužina sa perajama ne prelazi 30 cm. Duž tela se nalaze peraje koje liče na uši. Njeno telo je pokriveno organima koji emituju svetlo. To su specijalne fotoćelije koje stvaraju plavkastu svetlost. Kada su ćelije ugašene lignja je potpuno nevidljiva u tamnim vodama koje je okružuju. Za želantinastu životinju ova lignja pliva veoma brzo. Dostiže brzinu od dvije telesne dužine po sekundi i može ubrzati do ove brzine za pet sekundi.

Iglozub (Chauliodus sloani) je riba koja živi u toplim delovima okeana na dubinama između 200 i 4700 m. Ovu ribu strašnog izgleda nazivaju i morskom gujom. Naraste do 35 cm, a lako je prepoznatljiv po velikim ustima i izuzetno oštrim zubima. Zubi su mu toliko dugi da ne mogu stati unutar usta, već se nalaze ispred njih. Telo mu je duguljasto, srebrenkaste boje, a po njemu ima veliki broj fotofora, koje luče svetlo. Lučenje svetla privlači manje ribe kojima se iglozub hrani. Budući da ima malo hrane u njihovoj okolini iglozubi vrlo štedljivo troše energiju koju dobivaju iz hrane. Veruje se da mogu preživeti jedući samo jednom u 10 dana.