JEDNAČENJE SUGLASNIKA PO MESTU TVORBE
Jednačenje suglasnika po mestu tvorbe (izgovora ili nastanka) je glasovna promena u kojoj:
zubni
suglasnici S i Z
kada se nađu ispred prednjonepčanih suglasnika
Đ, Ć,
DŽ, Č,
LJ, NJ,
Š i Ž prelaze u
prednjonepčane suglasnike Š
i Ž.
Primeri:
snalažljiv (snalaziti se – snalaz + ljiv – snalazljiv – snalažljiv)
nošnja (nositi – nos + nja – nosnja – nošnja
nadzubni
sonant N ispred dvousnenih suglasnika
B i
P prelazi u
M.
Primer:
zelembać (zelen + bać – zelenbać – zelembać)
stambeni (stan+ beni – stanbeni – stambeni)
Jednačenje suglasnika po mestu tvorbe i druge glasovne promene
Često u rečima u kojima je izvršeno jednačenje suglasnika po mestu tvorbe izvršene su i druge glasovne promene:
1) Jednačenje suglasnika po zvučnosti vrši se pre jednačenja suglasnika po mestu tvorbe.
Primer: OBRAŠČIĆ
obraz + čić – obrazčić – obrasčić (jednačenje suglasnika po zvučnosti) – obraščić (jednačenje po mestu tvorbe)
Primer: IŠĆUŠKATI
iz + ćuškati – izćuškati – isćuškati (jednačenje suglasnika po zvučnosti) – išćuškati (jednačenje po mestu tvorbe)
2) Do gubljenja suglasnika najčešće dolazi posle jednačenja suglasnika po mestu tvorbe.
Primer: BEŽIČNI
bez + žični – bezžični – bežžični (jednačenje suglasnika po mestu tvorbe) – bežični (gubljenje suglasnika)
Primer: IŠARATI
iz + šarati – izšarati – isšarati (jednačenje suglasnika po zvučnosti) – iššarati (jednačenje suglasnika po mestu tvorbe) – išarati (gubljenje suglasnika)
3) Jotovanje se vrši pre jednačenja suglasnika po mestu tvorbe.
Primer: RADOŠĆU
radost + ju – radostju – radosću (jotovanje) – radošću (jednačenje suglasnika po mestu tvorbe)
Primer: LIŠĆE
list + je – listje – lisće (jotovanje) – lišće (jednačenje suglasnika po mestu tvorbe)
Odstupanja od jednačenja suglasnika po mestu tvorbe
Odstupanja od jednačenja suglasnika po mestu tvorbe nastaje u sledećim slučajevima:
1) Kada se suglasnici S i Z nađu ispred suglasnika Lj i Nj u složenim rečima (složenicama) u kojima se prvi deo složenice završava suglasnicima S i Z, a drugi deo složenice počinje suglasnicima Lj i NJ.
Primeri: razljutiti, izljubiti, posljednji, iznjihati, iznjuškati, sljuštiti
2) u složenicama u kojima se prvi deo reči složenice završava sa nadzubnim suglasnikom N, a drugi deo složenice počinje sa dvousnenim suglasnicima B i P.
Primeri:
jedan + put – jedanput
stran + putnica – stranputnica
crven + perka – crvenperka
van + bračni – vanbračni
masken + bal – maskenbal
Navedena pravila ne važe za reči stranog porekla.
Često se prave greške pri pisanju reči stranog porekla.
Reči stranog porekla napisane pravilno:
impuls, simbol, imperija, imperator, impresija, bombonjera, bombona, pomfrit, imperfekat, impontentan, impresivan...
